Zašto se moje dete stalno razboljeva? – imunitet, vakcine, virusi

imunitet vakcine virusi

Zašto se moje dete stalno razboljeva? – imunitet, vakcine, virusi

Da li imate osećaj da se vaše dete često prehladi, razboli i da malo-malo posećujete pedijatra? Da li vam se čini da se infekcije smenjuju, a vi sve češće dobijate odgovor „bolje sprečiti nego lečiti“? Ukoliko se prepoznajete u ovome, niste jedini i upravo je to bila inspiracija da napišem ovaj blog. Blog format je namenjen tome da se na jasan i tačan način odgovori na neka od osnovnih pitanja u roditeljstvu, a današnja tema vezana je za viruse i bakterije, ali i na temu vakcina, koje su ponovo postale veoma aktuelna tema.

Tatjana Javorina

Imunitet – zašto je važan za ljudski organizam?

Kada govorim o imunitetu, veoma često me čujete da, kao pedijatrijski savetnik za spavanje, pominjem imunitet i naglašavam da je dobar i kvalitetan san osnov i temelj zdravog imunog sistema.

Imunitet definišemo kao sposobnost našeg organizma da se u datim okolnostima i situacijama odbrani od različitih patogena.

Osnovne funkcije imunog sistema su:

  • da prepozna patogen (bolest)
  • da adekvatno odgovori na napad
  • i ono najvažnije – da zapamti

E sada, kada govorim o pamćenju imuniteta, kao najbitnijoj funkciji imunog sistema koja zapravo dovodi do razvoja antitela, važno je naglasiti da se ovaj proces u velikoj meri odvija i najbolje pokazuje upravo tokom spavanja. San nije pasivno stanje odmora, već aktivno vreme u kome se imuni odgovor organizuje i učvršćuje.

Imunitet je suštinske važnosti za naš organizam jer predstavlja prirodni sistem odbrane od mikroorganizama koji neprestano ulaze u naše telo. Bez postojanja imunog odgovora, organizam ne bi bio u stanju da prepozna, neutrališe bakterije, viruse, gljivice i druge patogene, što bi dovelo do nekontrolisanog razvoja infekcija i ugrožavanja našeg zdravlja.

Kako poboljšati imunitet deteta?

Imunitet se gradi kroz različite uticaje na naš organizam, a pre svega kroz:

• kvalitetan san

• ishranu

• fizičku aktivnost

• i sam imuni odgovor organizma

Kako bismo poboljšali imuni sistem našeg deteta, važno je da razumemo da se veliki deo imunog sistema nalazi i formira upravo u digestivnom sistemu. I da zato fragmentisano spavanje koje se često dešava, a potom i oblik vraćanja u sam san hranjenjem, otežava formiranje jakog imunog odgovora. U prvih godinu dana detetovog života regresije spavanja često dovode do ove situacije.

Ishrana  takođe ima značajnu ulogu u tome kako će imuni sistem reagovati, ali i koje navike kao roditelji podstičemo i podržavamo kod deteta. Ono što dete svakodnevno unosi u organizam, kao i način života koji vodi, direktno utiču na kvalitet imunog odgovora.

Šta su to bakterije i virusi i kako utiču na imuni sistem?

Veoma često u savetovalište dolaze mame koje kažu da je dete imalo prehladu izazvanu „bakterijom ili virusom“. Kada ih pitam da li znaju razliku između bakterija i virusa, najčešći odgovor je: „Kada nos curi žuto, to je bakterija, a kada curi zeleno, onda je virus.“

Upravo me je to podstaklo da ovde razjasnimo ovu razliku.

Virusi su mikroorganizmi koji za svoje razmnožavanje koriste ćelije našeg tela. Kod virusnih infekcija često dolazi do toga da se simptomi menjaju:

  • jedan dan dete deluje bolje
  • sledeći dan lošije
  • temperatura ide gore-dole
  • prisutan je opšti osećaj slabosti

Sa druge strane, bakterije su živi organizmi koji se razmnožavaju samostalno. Bakterijske infekcije se leče antibioticima, i izuzetno je važno naglasiti da se antibiotici ne koriste za lečenje virusnih infekcija.

Kroz kontakt sa virusima i bakterijama, imuni sistem deteta uči da prepoznaje patogene i da na njih odgovori. Na taj način se stvaraju antitela i razvija imunološko pamćenje – jedna od ključnih funkcija imunog sistema.

Šta su vakcine?

Vakcine su proces kroz koji se organizam uči da prepozna određene mikroorganizme i da razvije antitela bez prethodnog prolaska kroz samu bolest.

Vakcine se daju od rođenja deteta kako bi, u slučaju da dete dođe u kontakt sa određenim patogenom, imuni sistem već imao pripremljen odgovor. Na taj način imunološka reakcija postaje brža i efikasnija.

I ovo nikada ne smemo zaboraviti u znak sećanja na milione ljudi koje su bolesti odnele. Istorija je tu da nas uči kako da čuvamo budućnost!

Da li su vakcine obavezne?

Da, postoji određeni broj vakcina koje jesu obavezne, naročito na području Evrope. Važno je naglasiti da svaka država zakonom propisuje koje su vakcine obavezne, a koje su preporučene.

U Republici Srbiji, kao i u većini evropskih zemalja, obavezne vakcine uključuju vakcine protiv:

  • tuberkuloze
  • hepatitisa B
  • difterije, tetanusa i velikog kašlja
  • poliomijelitisa
  • hemofilusa influence tipa B
  • morbila, rubeole i zauški MMR

Ove vakcine se daju prema jasno definisanom kalendaru imunizacije. Ukoliko vas ovo bude zanimalo pišite mi, napisaću blog sa tačnim redosledom i samim simptomima koji se mogu javiti kao posledica na kvalitet spavanja.

Kada pričam o obaveznim vakcinama najbolje je da se konsultujete sa lekarom specijalistom kome poklanjate poverenje.

Ovaj blog je dat kao edukativan, informativan tekst da vas pozove na inicijativu da se edukujemo zarad zdravlja naše, ali i tuđe dece.

Vakcinacija i imuni sistem

Kao majka troje dece i kao neko ko se lično susreo sa veoma opasnom zaraznom bolešću – rubeolom – smatram da je vakcinacija tema kojoj treba pristupiti sa oprezom, ali pre svega sa edukacijom i znanjem.

Nadam se da vam je ovaj blog bar delimično otvorio znatiželju da se dodatno informišete na pravim mestima. Ovom prilikom vas pozivam da poslušate YouTube epizodu na našem kanalu, gde sam detaljno govorila o ovoj temi.

 

Tatjana Javorina

O autoru

Tatjana Javorina

Tatjana Javorina je pedijatrijski savetnik za spavanje i roditeljski savetnik, sa višegodišnjim iskustvom u radu sa porodicama i decom.

Kroz svoj rad povezuje naučne osnove razvoja deteta, nervnog sistema i sna, sa praktičnom podrškom roditeljima u svakodnevnim izazovima.

Javorina Tatjana – PSZS
Mirne noći bez buđenja - uz nežan pristup Philipove metode.
Započni je sada →