Zašto moje dete ne može da se koncentriše i uči i kakve veze san ima s tim

Zašto moje dete ne može da se koncentriše i uči i kakve veze san ima s tim

Zašto moje dete ne može da se koncentriše i uči i kakve veze san ima s tim

Roditelji često ptretražuju na internetu: zašto dete ne može da zapamti, zašto mu treba dugo da nauči, zašto nema koncentraciju… Kada dete ne spava dovoljno ili nema kvalitetan san, njegov mozak nema mogućnost da obradi informacije koje je tokom dana učilo. Tada učenje postaje sporije, teže i često bez rezultata, bez obzira na uložen trud.

Tatjana Javorina

Kada počinje problem sa učenjem

Iako problem najčešće postaje vidljiv u školskom uzrastu, važno je razumeti da se osnove postavljaju mnogo ranije.

Još u trudnoći razvija se nervni sistem koji kasnije utiče na regulaciju sna, pažnje i sposobnost učenja.

Ako u ranom periodu nije uspostavljen stabilan ritam, kasnije se to može odraziti kroz poteškoće koje roditelji često povezuju isključivo sa školom.

Zato se iza problema sa učenjem često kriju dugotrajniji obrasci spavanja.

 

Kako san utiče na učenje

Kada dete zaspi, njegov mozak počinje da obrađuje sve ono što je tokom dana naučilo. Taj proces se naziva konsolidacija pamćenja i bez njega nema pravog učenja.

Ako san nije kvalitetan ili ga nema dovoljno, informacije ostaju „neobrađene“.

To u praksi znači da dete:
– sporije uči
– brže zaboravlja
– teže povezuje gradivo
– gubi koncentraciju

Zato se često stvara pogrešan utisak da dete nema radne navike ili da „ne želi“, iako njegov mozak jednostavno nema uslove da funkcioniše kako treba.

O tome kako san utiče na celokupan razvoj deteta već sam pisala u prethodnom blogu.

 

Povezanost sna i učenja kod dece

 

Zašto dete ne spava dobro

U ovom uzrastu problemi sa spavanjem retko nastaju slučajno.

Najčešće se radi o kombinaciji faktora koji se vremenom ustale kao navika.

Deca kasno odlaze na spavanje jer nemaju jasnu rutinu ili prate ritam roditelja koji im ne odgovara. Večernji sati su često ispunjeni ekranima, dodatnim aktivnostima ili stimulacijom koja otežava uspavljivanje.

Pored toga, potrebe deteta se ne prepoznaju na vreme. Umor se „preskoči“, pa dete ulazi u stanje preopterećenja i tada uspavljivanje postaje još teže.

Vremenom se formira obrazac u kojem dete nema stabilan ritam, a to direktno utiče na kvalitet sna i funkcionisanje tokom dana.

 

Koliko sna treba školarcima

Roditelji me često pitaju koliko sati sna je dovoljno za njihovo dete.

U proseku, školarcima je potrebno između 9 i 11 sati sna u nižim razredima, dok deca u starijem školskom uzrastu najčešće funkcionišu najbolje sa oko 8 do 10 sati sna, ali ono što je važnije od samog broja jeste kvalitet sna.

Dete može provesti dovoljno vremena u krevetu, a da se ipak budi umorno. Razlog za to je najčešće nepravilan ritam spavanja, česta buđenja ili površan san.

Zato je važno da postoji kontinuitet, predvidivost i stabilnost.

Kvalitet sna ne utiče i na celokupno zdravlje deteta. Tokom sna se jača imuni sistem, pa deca koja ne spavaju dovoljno češće postaju osetljivija i podložnija različitim infekcijama.

O tome kako san utiče na respiratorne infekcije kod dece već sam pisala u ovom blogu.

 

Kako pomoći detetu da bolje spava

 

Kako pomoći detetu da bolje spava

Prvi korak je stabilno vreme odlaska na spavanje i buđenja. Razlika između radnih dana i vikenda ne bi trebalo da bude veća od 30–60 minuta. Ovo pomaže da se biološki ritam ne remeti i da dete lakše zaspi bez otpora.

Drugi korak je jasna večernja rutina koja traje 20–30 minuta i uvek ide istim redosledom (npr. tuširanje → lagano čitanje → gašenje svetla). Mozak kroz ponavljanje uči da je to signal za spavanje.

Zatim je važno smanjiti večernju stimulaciju. To podrazumeva da se barem sat vremena pre spavanja ugase ekrani, ali i da se izbegnu igre koje podižu uzbuđenje, rasprave ili intenzivne aktivnosti. Umesto toga, dete može da uđe u mirniji deo večeri kroz kupanje, čitanje ili razgovor u tišoj atmosferi.

Četvrto, obratite pažnju na dnevne navike:

  • fizička aktivnost tokom dana (ali ne kasno uveče)
  • izlaganje dnevnom svetlu (posebno ujutru)
  • izbegavanje teške hrane i slatkiša pred spavanje

Takođe, važno je prepoznati znake umora (trljanje očiju, usporavanje, razdražljivost). Ako se taj trenutak propusti, dolazi do preumora, što otežava uspavljivanje i pogoršava kvalitet sna.

Na kraju, budite dosledni. Povremena odstupanja su u redu, ali pravila treba da postoje svako veče. Upravo ta predvidivost daje detetu sigurnost i omogućava lakše uspavljivanje.

 

Rešenje za loš san kod dece

Ako imate osećaj da ste već pokušali razne savete, ali da ništa nije dalo dugoročne rezultate, Philipova metoda vam može pomoći da stvari konačno postavite na svoje mesto.

Sama metoda zasnovana je na biologiji sna i principima neurofiziologije i daje vam konkretne smernice šta tačno da radite kako bi vaše dete imalo kvalitetan i stabilan san.

Pored toga, u okviru Philipove metode dobijate i mesec dana besplatnog pristupa našoj zajednici na Skool platformi, gde možete postavljati pitanja i imati moju podršku dok prolazite kroz ceo proces.

U susret Danu majki, metoda je dostupna po sniženoj ceni i samo u ovom periodu možete je nabaviti po tim uslovima.

 

Tatjana Javorina

O autoru

Tatjana Javorina

Tatjana Javorina je pedijatrijski savetnik za spavanje i roditeljski savetnik, sa višegodišnjim iskustvom u radu sa porodicama i decom.

Kroz svoj rad povezuje naučne osnove razvoja deteta, nervnog sistema i sna, sa praktičnom podrškom roditeljima u svakodnevnim izazovima.

Javorina Tatjana – PSZS
Mirne noći bez buđenja - uz nežan pristup Philipove metode.
Započni je sada →